Razmjena studenata

 

Razmjenom studenata bavi se jedan od podprograma SOCRATES-a, ERASMUS, program Europske zajednice. Pokrenut je 1987. g.

U ERASMUSU sudjeluje ukupno 30 zemalja. Njegova osnova je suradnja među institucijama visokog obrazovanja. Uključuje izradu nastavnog plana i programa, te mobilnost studenata i profesora. Programi za studente nude im mogućnost provođenje jednog semestra u obrazovnoj instituciji u nekoj drugoj zemlji, a taj im studij onda priznaje institucija u njihovoj zemlji kao dio redovitog školovanja. No, ERASMUS se odvija samo u zemljama članicama.

Program je ime dobio po filozofu, teologu i humanistu Erazmu Roterdamskom, koji je, u potrazi za znanjem, živio i radio u različitim dijelovima Europe.
 

Aktivnosti Erasmusa:

  • potpora razmjeni studenata

  • razvoj nastavnog plana i programa

  • razmjena nastavnika i osoblja sveučilišta

  • razvoj međuregionalne suradnje sveučilišta

  • poticaji sveučilištima za unošenje europske dimenzije u vlastite programe učenja
     

Strateški ciljevi Erasmusa:

  • promoviranje razmjene studenata, osoblja i nastavnika

  • razvoj nastavnog plana i programa, te pan-europskih tematskih mreža

  • razvijanje tzv. europske dimenzije proširene u što više vlastitih programa sveučilišta

  • suradnja sveučilišta s državnim institucijama i privatnim sektorima regije, radi poboljšanja suradnje zemalja koje sudjeluju u programu

  • poticanje cjeloživotnog učenja, te novih metoda u učenju

Hrvatska još ne sudjeluje u ovom programu, no putem TEMPUS-a priprema se za aktivnosti koje se odvijaju unutar ERASMUS-a.


EU je pokrenula novi program, Erasmus Mundus. On se također bavi mobilnošću i razmjenom studenata, no njegov je osnovni cilj promidžba europskog visokog obrazovanja i poticanje suradnje s tzv. trećim zemljama, tj. zemljama koje nisu članice EU.

Program je pokrenut 2004. g. Traje pet godina (2004. - 2008.). Za taj je program predviđeno 230 milijuna eura.
 

 

 

Jeste li znali?




Po nedavnim istraživanjima čak oko 25% djece Europske unije je pretilo! Očito taj problem nema samo SAD. Naravno, to ne znači da su sva ta djeca kritično ''debela'', ali opet je to alarmantan podatak. Još više zabrinjava podatak da se svake godine taj broj poveća za još 400 000 djece. Jedan od uzroka tome je i nezdrava prehrana nakon čega nam na pamet padaju svi oni toliko rašireni fast-food restorani i mnogi slatkiši primamljivi djeci zbog svojih šarenih omota. EU je odmah odlučila poduzeti nešto, pa je tako i najavila rigorozne promjene zakona, koji bi davali manju slobodu proizvođačima takve hrane.

OŠ grofa Janka Draškovića, Zagreb - Login@Europe 2005