|
Razmjena
studenata
Razmjenom studenata bavi se jedan od podprograma SOCRATES-a,
ERASMUS, program Europske zajednice.
Pokrenut je 1987. g.
U ERASMUSU sudjeluje ukupno 30 zemalja. Njegova
osnova je suradnja među institucijama visokog obrazovanja. Uključuje
izradu nastavnog plana i programa, te mobilnost studenata i
profesora. Programi za studente nude im mogućnost provođenje jednog
semestra u obrazovnoj instituciji u nekoj drugoj zemlji, a taj im
studij onda priznaje institucija u njihovoj zemlji kao dio redovitog
školovanja. No, ERASMUS se odvija samo u zemljama članicama.
Program
je ime dobio po filozofu, teologu i humanistu Erazmu Roterdamskom,
koji je, u potrazi za znanjem, živio i radio u različitim dijelovima
Europe.
Aktivnosti Erasmusa:
-
potpora razmjeni studenata
-
razvoj nastavnog plana i programa
-
razmjena nastavnika i osoblja sveučilišta
-
razvoj međuregionalne suradnje sveučilišta
-
poticaji sveučilištima za unošenje europske dimenzije u vlastite
programe učenja
Strateški ciljevi Erasmusa:
-
promoviranje razmjene studenata, osoblja i nastavnika
-
razvoj nastavnog plana i programa, te pan-europskih tematskih mreža
-
razvijanje tzv. europske dimenzije proširene u što više vlastitih
programa sveučilišta
-
suradnja sveučilišta s državnim institucijama i privatnim sektorima
regije, radi poboljšanja
suradnje zemalja koje sudjeluju u programu
-
poticanje cjeloživotnog učenja, te novih metoda u učenju
Hrvatska još ne sudjeluje u ovom programu, no putem TEMPUS-a
priprema se za aktivnosti koje se odvijaju unutar ERASMUS-a.
EU je pokrenula novi program, Erasmus Mundus. On se također bavi
mobilnošću i razmjenom studenata, no njegov je osnovni cilj promidžba europskog visokog
obrazovanja i poticanje suradnje s tzv. trećim zemljama, tj.
zemljama koje nisu članice EU.
Program je pokrenut 2004. g. Traje
pet godina (2004. - 2008.). Za taj je program predviđeno 230
milijuna eura.
|
Jeste li
znali? |
Po nedavnim istraživanjima čak oko 25% djece Europske unije je pretilo! Očito taj problem nema samo SAD. Naravno, to ne znači da su sva ta djeca kritično ''debela'', ali opet je to alarmantan podatak. Još više zabrinjava podatak da se svake godine taj broj poveća za još 400 000 djece. Jedan od uzroka tome je i nezdrava prehrana nakon čega nam na pamet padaju svi oni toliko rašireni fast-food restorani i mnogi slatkiši primamljivi djeci zbog svojih šarenih omota. EU je odmah odlučila poduzeti nešto, pa je tako i najavila rigorozne promjene zakona, koji bi davali manju slobodu proizvođačima takve hrane.
|
|
|