|
Proces pridruživanja
Odnosi Hrvatske sa Europskom unijom počeli su
se razvijati međunarodnim priznanjem Hrvatske kao neovisne i
suverene države. Ti odnosi pojačali su se zadnjih šest godina,
usporedno s njima rastao je i interes Hrvatske za priključenjem
EU-u.
Od osamostaljivanja Hrvatske vijeće ministara određivalo je
Hrvatskoj trgovinske povlastice. 1997. definiralo je i političke i
ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa s Hrvatskom. 1999.
Europska je komisija predložila je stvaranje procesa stabilizacije i
pridruživanja za pet država jugoistočne Europe - Albanija, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, SiCG. Cilj toga bio je postizanje
stabilnosti, no Hrvatska je pokazala veliku zainteresiranost za samo
pridruživanje Uniji.
Nakon procesa stabilizacije i pridruživanja EU
je ponudila novu generaciju sporazuma "Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju" (SSP), koju je Hrvatska potpisala nakon pregovora
29.
listopada 2001. EU je time dobila pridruženog člana i potencijalnog
kandidata za svoje članstvo. Hrvatska već do tada dobiva i razne
programe tehničko-financijske pomoći u iznosu preko 370 mil. eura.
Tada je Hrvatska preuzela obvezu prilagodbe
svoga gospodarskog, političkog i pravnog sustava, sustavu Europske
unije. Posebno važnu ulogu ovdje ima prilagodba zakonodavstva
Hrvatske zakonodavstvu EU-a. Do stupanja na snagu SSP-a, na snazi je
bio Privremeni sporazum.
Hrvatska je 21. veljače 2003. podnijela zahtjev
za punopravno članstvo u Uniji, nakon čega je Vlada Hrvatske iste
godine dobila od Europske komisije "Upitnik". To je bio dokument od
preko 4000 pitanja u vezi funkcioniranja države na koji je Vlada
Hrvatske odgovorila u roku 3 mjeseca.
Nakon toga, Europska je
komisija u suradnji sa Europskim vijećem donijela pozitivno
mišljenje (20. travnja 2004.) na odgovore koje je Vlada Hrvatske
dala.
Ubrzo zatim Hrvatska dobiva status kandidata za članstvo u EU.
Zakazuje joj se početak pregovora na početak ove godine. U
pregovorima je Europska komisija bila zadužena pripremiti
financijske i tehničke instrumente pomoći i detaljno provjeriti
usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske
zajednice. No pregovori su odgođeni zbog mišljenja Europske komisije
da nije ispunila sve postavljene uvjete, odnosno da nije
surađivala dovoljno s Haškim sudom (slučaj Gotovina).
|
