U posljednje se vrijeme u javnosti često spominje uvođenje državnih matura (popularan naziv - "malih matura") u osnovne škole. Slijedom tih informacija odlučili smo provjeriti situaciju vezanu za to važno obrazovno pitanje. Za razliku od prošle školske godine, kada je prvi put u Hrvatskoj nacionalne ispite pisalo oko 13.200 učenika 1. razreda gimnazije, ove će godine u testiranju sudjelovati oko 50.000 učenika, a osim srednjoškolaca provjeri znanja bit će podvrgnuti i osnovnoškolci. Prema riječima Gorana Sirovatke, ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, ove će se godine kao priprema za malu maturu u 8. razredu eksperimentalno provjeravati znanje iz hrvatskog jezika i matematike. Ispit će se provesti krajem travnja, a u njemu će sudjelovati oko petina ukupnog broja učenika 8. razreda (u prosjeku po jedan razred iz svake škole). Iduće godine broj učenika će se povećati, a mijenjat će se i predmeti. Prema planovima ministra Primorca, mala matura za sve osnovnoškolce uvela bi se od školske godine 2010. I srednjoškolci će ove godine pisati nacionalne ispite. Prema preliminarnim računicama testiranje osnovnoškolaca i srednjoškolaca državu će stajati između 2,5 i 3 milijuna kuna.

 

Ove godine testovi se do škola najvjerojatnije neće prevoziti u blindiranim vozilima uz posebnu pratnju, već će se slati poštom, što bi trebalo smanjiti troškove. Iduće godine u veljači, travnju i svibnju provest će se dosad najveće nacionalno ispitivanje učenika osnovnih i srednjih škola u kojemu bi ukupno trebalo sudjelovati 56 tisuća školaraca. No ipak, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa rečeno nam je da taj projekt ministarstvo još nije odobrilo pa se o tome ne mogu davati nikakve konkretne informacije te su nas uputili na Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. U telefonskom razgovoru za Odlikaše, ravnatelj Centra Goran Sirovatka odgovorio je na nekoliko pitanja.

• Hoće li biti državnih matura u osnovnim školama?

- Potrebe da se provede određena provjera znanja učenika u osnovnim školama kao oblik vanjskog vrednovanja svakako ima. Pri tome ne govorim o "vraćanju na staro" kako je to bilo nekada kada sam ja išao u školu, nego mislim na moderan sustav provjere znanja učenika. Program bi svakako trebalo prilagoditi uzrastu učenika i on bi se morao u znatnoj mjeri razlikovati od polaganja velike mature. No, za sada još ne govorimo ni o kakvom uvođenju državnih matura u osnovne škole. Za sada možemo samo kazati toliko da se ta mogućnost, kao jedna od varijanti, razmatra. Kada budemo imali konkretan program pred sobom, kada sve faze u njegovom nastanku budu gotove, tada će se o svemu izjasniti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa koje je jedino kompetentno za odlučivanje hoće li biti državnih matura u osnovnim školama ili ne. U medijima su se pojavili krivi napisi da je državna matura za osnovne škole već uvedena. To nije točno. Ove ćemo godine provesti jedino testiranje znanja učenika, a s projektom malih matura, bude li uopće odlučeno njegovo uvođenje, neće se početi sigurno još nekoliko godina. Cilj je testiranja, što ćemo ga provesti, dobiti reprezentativni uzorak stupnja znanja učenika osnovnih škola.

 

• Postoje li neke naznake da bi se u perspektivi, odnosno u budućnosti mogla uvesti "mala matura"?

- Taj izraz "mala matura" podsjeća me na neka davna vremena (smijeh)... Odgovor na ovo pitanje ovisi o mnoštvu različitih čimbenika. U prvom redu, on ovisi o tome hoće li srednjoškolsko obrazovanje postati obavezno ili ne. Vjerojatno bi uvođenje obaveznog srednjoškolskog obrazovanja ubrzalo i donošenje odluke o obaveznim državnim maturama za osnovne škole. No, ovdje je bitno nešto drugo, a to je da bi taj ispit trebao biti određeni oblik profesionalne orijentacije učenika koji bi im pomogao u lakšem odabiru srednjih škola. Radi se o dobroj i vrlo pozitivnoj perspektivi koja bi se u takvom slučaju otvorila učenicima. Dakle, nije riječ o tome da bi učenike trebalo "prisiliti" ili "obvezati" na polaganje ispita već im treba pomoći jer će rezultati postignuti na ispitima takve vrste učenicima biti od velike koristi u daljnjem nastavku i tijeku njihovog školovanja.

 

• Ukoliko bude uvedena, koliko će državna matura za osnovnu školu imati utjecaja pri upisu u srednju školu? Hoće li se u tom slučaju vrednovati uspjeh postignut na kraju osnovne škole ili će presudna biti upravo matura na kraju osnovnoškolskog obrazovanja?

- Moramo ići postupno. Znate i sami da neke faze u životu nije dobro preskakati. Isti slučaj je i s obrazovanjem. Što to konkretno znači? Najprije bi trebalo napraviti ovaj prvi korak o kojem sam vam govorio, a to je testiranje. Nakon što testiranjem dobijemo povratnu informaciju o brojnim važnim pitanjima, od stupnja znanja učenika do nekih tehničkih i organizacijskih pitanja, znat ćemo kako i što dalje. Drugim riječima, potrebno je djelovati po načelu "korak po korak". Isto tako, sve znanje i praksu koju imamo kada su u pitanju srednje škole, trebalo bi primijeniti i na osnovne škole, naravno, s prilagođenim programima za tu kategoriju.

 

• Iz toga proizlazi da ne postoji eksplicitni stav "za" ili "protiv" uvođenja državnih matura za osnovne škole, nego da će se odluka donijeti na temelju evaluacije dobivenih rezultata...

- Tako je. U to se istraživanje trebaju uključiti sve obrazovne instance, od učenika i njihovih nastavnika, preko kompetentnih znanstvenih krugova i osoba iz struke pa sve do ministarstva, odnosno državnih institucija. Rezultati testova koje kanimo provesti do kraja ove školske godine bit će jedino mjerilo u pokušaju dobivanja odgovora na pitanje treba li ili ne uvesti državne mature u osnovne škole.