Mnogi učenici ne pristupaju učenju na pravi način. Učenje je kompleksan čin i, kako bi bilo uspješno, potrebno je naučiti kako učiti. Često i učenici i njihovi roditelji izjednačavaju čitanje i učenje. Sjediti za knjigom i dopustiti mislima da odlutaju česta je obrana djece od roditelja koji traže od njih da određeno vrijeme provedu za knjigom. A onda nikad kraja čuđenju lošim rezultatima u školi. Koncentrirati se na teške i, ponekad, učeniku nezanimljive sadržaje, potrebno je jednostavno naučiti.

   Prije svega, potrebno je djetetu usaditi spoznaju da uči za svoju budućnost, a ne za roditeljsko zadovoljstvo. Sjeme te unutarnje motivacije lakše ćemo posijati ako znamo s djetetom razgovarati o njegovim željama, o profesijama ( kako svojim, tako i drugim) i o svemu što treba proći kako bi se postigao taj željeni cilj. Dijete treba spoznati da je znanje temelj sigurne budućnosti.

   Nitko od nas ne funkcionira na isti način, ali ipak, svatko od nas može pronaći način učenja koji mu najviše odgovara. Ovdje su prikazani neki modeli.

Konstruktivno učenje

   Nakon nastave:

   1. Objedovati i odmoriti se pola sata (ne pretjerivati u jelu i ne učiti gladan/na).

   2. Napisati zadaću iz predmeta koje si imao/la toga dana dok je gradivo još svježe (ne remeti raspored zbog omiljene igre ili emisije; igra će biti opuštenija ako znaš da su obaveze izvršene, a emisiju ti mogu snimiti ukućani za gledanje u slobodno vrijeme).

   3. Ponovo se odmoriti najviše pola sata.

   4. Naučiti odmah novo gradivo (tako ćeš ga brže zapamtiti; ne čekati dan kad će taj predmet opet biti na rasporedu jer se u međuvremenu može pojaviti mnoštvo poteškoća u razumijevanju) i povezati ga s prethodnim lekcijama.

   5. Ponoviti već naučeno gradivo iz predmeta koje imaš sutra (uz pretpostavku da prethodna četiri koraka prođeš svaki dan).

Intenzivno učenje (pred provjere znanja, usmene ili pismene)

   Priprema:

   - odredi mjesto učenja (nekada se smatralo da to uvijek treba biti isto mjesto, no u novije vrijeme su neka proučavanja dovela do zaključka da nova, drugačija okolina održava mozak aktivnijim; stoga – odredi ga sam/a)

   - okolina treba biti uredna kako bi imao/la dovoljno mjesta za sve što ti treba pri učenju

   - zamoli ukućane da ti ne smetaju

   - neka ti sve što je potrebno bude pri ruci

   - glazba koja ti služi za izoliranje od vanjskog svijeta ne smije biti glasna ( ona je samo pozadina koja te opušta).

   1. Čitanje i bilježenje bitnih podataka (pribor: udžbenik, školska bilježnica i bilježnica/papiri za učenje; ono što ne razumiješ označi upitnikom i kasnije potraži objašnjenje u priručnicima, zamoli prijatelje ili ukućane da ti objasne, a profesore već sutradan na početku sata).

   2. Učenje iz bilježaka (trudi se zapamtiti što više podataka; uči naglas kako bi čuo/la vlastite formulacije i proširi ih primjerima, objašnjenjima koje si prethodno čitao/la).

   3. Samoprovjeravanje (što si naučio/la naglas, zapiši u bilježnicu/papire za učenje, a zatim napisano usporedi s bilješkama i udžbenikom; što nije dobro – ponovi! Ponavljaj dotle dok dok ne zapamtiš sve potrebno!)

Poučavanje (rad u paru ili grupi)

   Poučavanje se smatra najboljom tehnikom učenja jer ono što ti ne znaš, znat će netko iz grupe i obratno. Naime, smatra se da se u pamćenju zadržava 10% onoga što se pročita, 20% onoga što se čuje, 50% onoga što se vidi i čuje, 85% onoga što se vidi, čuje i napravi, a 90% onoga što se poučava druge.

Fotografsko pamćenje

   Ako si tzv. ˝fotografski tip˝, obilježi stranice ili pojmove, definicije i sl. nekom oznakom ili crtežom (stalno gledajući u oznaku uz pojam ili definiciju, lakše ćeš upamtiti sadržaje koji nisu predmet tvog zanimanja, a moraš ih naučiti; ne upotrebljavaj intenzivne boje markera koje pokrivaju rečenice i čine sadržaj nečitkim jer riječ je o oznakama koje trebaju privući tvoju pažnje, a ne odbijati je).

Ovdje će dosta pomoći i plakati u obliku sinteza ili kratki grafički prikazi gradiva pričvršćeni iznad mjesta za učenje.

Mentalne mape

   Izrada mentalnih mapa također uvelike pomaže pri usvajanju gradiva. To je najbolji način sinteze, svođenje na bitne pojmove i, naravno, za zapamćivanje. Omogućavaju dužu primjenu, dodavanje stalno novih činjenica na već naučene, a ako ih stalno imaš pred sobom, gradivo ćeš definitivno brže usvojiti. Njihova bit nije u ljepoti crteža i boja, svatko ih izrađuje u svom stilu i  na način koji najbolje razumije. Važno je još nešto znati o njima: izbjegavaj geometrijske i pravilne oblike jer su takvi oblici jednolični; bolje se pamte nesavršeni oblici!

Mnemotehnika

   Zasniva se na principu: pomoću lakšeg pamti teže, pomoću poznatog pamti nepoznato. Služi za pamćenje teže pamtljivih pojmova.

   Primjer pamćenja padeža:

   Ne

   Gledaj

   Daleko

   Ako

   Vidiš

   Lako

   Izbliza

   Riječ konjugacija učenici lako zapamte jer se sjete konja kako gaca po vodi ili, na primjer, riječ metafora (meta + fora) i slično.

                                                           ...

   Sudeći po povratnim informacijama učenika koji su se potrudili primijeniti onaj model učenja koji im najviše odgovara, svaka od ovih tehnika se pokazala vrlo učinkovitom. Mnogi od njih su naučili i kako ih kombinirati, shvaćajući da se svaki predmet ne uči na isti način i da to ovisi o vrsti građe koja se proučava.